Michelangelo kipar - Alessandro Parronchi

Michelangelo Buonarroti (pravo ime Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni), talijanski kipar, slikar, graditelj i pjesnik (Caprese, danas Caprese Michelangelo, provincija Arezzo, 6. III. 1475 – Rim, 18. II. 1564). Glavni predstavnik visoke renesanse i preteča manirizma. Školovao se u Firenci u slikarskoj radionici D. Ghirlandaia, gdje je naučio tehniku fresko-slikarstva i slikanja uljem. Proučavao je i kopirao djela Giotta i Masaccia. God. 1489. primljen je u kiparsku školu u vrtu Medicija koju je vodio Bertoldo di Giovanni, Donatellov suradnik. Neko je vrijeme živio na dvoru Lorenza Veličanstvenoga, gdje je proučavao njegovu zbirku antičkih skulptura i stekao, u krugu pjesnika i učenjaka neoplatonista, humanističko obrazovanje. Uoči pada Medicija otišao je u Bolognu (1494–95), a 1496–1500. boravio je prvi put u Rimu, gdje je studirao antička djela i izradio veći broj kipova od kojih se ističu Bakho (1497) i njegovo jedino potpisano djelo Pietà (1498–1500). God. 1501–05. ponovno je bio u Firenci. U tom je razdoblju isklesao u mramoru čuvenoga Davida i izradio kartone za fresku s prizorom Bitke kod Cascine (djelo nastalo u natjecanju s Leonardom da Vincijem). God. 1505., na poziv pape Julija II., ponovno je boravio u Rimu. Papa mu je povjerio izvedbu svoje grobnice, zamišljene kao golemi nadgrobni spomenik sličan mauzoleju, s velikim brojem kipova (nije izvedena u potpunosti, skromnije ostvarenje završio je, sa suradnicima, tek 1545) i freske na stropu Sikstinske kapele u Vatikanu (1508–12). Za papu Leona X. (Giovanni de’ Medici) u Firenci je izveo pročelje crkve S. Lorenzo (1516) i grobnu kapelu Medicija (1520–27. i 1530–34). Od 1534. do smrti ponovno je bio u Rimu, gdje je radio na izgradnji nove bazilike sv. Petra, a u Sikstinskoj kapeli slikao fresku Posljednji sud (1536–41), te izradio plan za uređenje Kapitolija (1538).